Ako je umetnost stvaranje, nastavnici su umetnici

Da li se umetnost uči i kako može likovna umetnost da nam pomogne u različitim aspektima života, kao i kako se ona snašla tokom pandemije, razgovarali smo sa Martom Kiš Buterer, nastavnicom likovnog iz Kikinde, dobitnicom nagrade Najbolji Edukatori Srbije za 2020. godinu u kategoriji online nastave. Najpre smo želeli da saznamo kako je Marta uopšte započela svoju nastavničku priču. 

Sećam se, dok sam studirala, da nas je profesor Metodike, pokojni prof. Milan Solarov, pitao ko misli da se bavi likovnom pedagogijom nakon akademije. Iz moje klase se niko nije javio jer smo sebe videli odmah kao umetnike. Međutim, moj talenat za likovnu pedagogiju je otkrio baš profesor Solarov dok smo izvodili praksu po školama. Tada nisam ni slutila da sam predodređena za velike stvari u likovnom vaspitanju i obrazovanju dece i omladine.

Marta se bavi pedagoškim radom već preko 30 godina. Za sve ove godine imala je više stotina učenika od kojih je dosta onih koji su danas dizajneri, ilustratori, vajari, slikari ili grafičari. Organizovala je oko pedeset samostalnih izložbi, puno zajedničkih izložbi, ali i humanitarnih akcija.

Zašto je bitna likovna umetnost u školama? 

Kada bi trebalo da kratko definišemo umetnost, Marta kaže da je umetnost stvaranje. Čovečja potreba da nešto stvori je iskonska i prirodno se dešava. U školskom sistemu ne pridaju dovoljno značaja umetnosti. Jedan čas nedeljno u svakom razredu je nedovoljno da bi se deca osposobila za veštine koje bi mogli da koriste u svakodnevnom životu. Za 45 minuta deca treba da steknu osnovno znanje o umetničkim stilovima, o raznim tehnikama, a u isto vreme i da razvijaju kreativnost. Da li je sve to realno uraditi u 45 minuta? Ovaj vek je vek vizuelne revolucije. Virtuelni svet je sve više prisutan u našim životima, stoga je urgentno menjati školski program. 

Predrasuda je da se na časovima likovnog samo crta i slika. Kroz likovno izražavanje učenike učim pre svega kritičkom razmišljanju. Pored toga, upoznajem ih sa različitim tehnikama koje mogu kasnije da koriste u životu: na primer jedan budući kuvar ili poslatičar svoja stečena znanja iz oblikovanja može da iskoristi kod ukrašavanja raznih jela ili torti.

Kako je pandemija uticala na čas likovnog?

Vremena se menjaju, a sa njima dolaze i novi izazovi – pandemija je svakako bila veliki izazov. Kada sam počela da radim, nisam ni slutila da ću jednog dana umesto u učionici, znanje i umeće prenositi preko interneta, odnosno u Gugl učionici. Međutim, desilo se – ta 2020. godina biće upamćena po virusu, zatvaranju škola i institucija i onlajn nastavi. Bili smo svi zatečeni, ali smo morali brzo da se snađemo. Ja sam tražila načine kako da svojim učenicima olakšam te užasne dane zatvaranja u četiri zida. Ono što smo imali na raspolaganju bila je nova tehnologija i onlajn nastava – to je trebalo maksimalno iskoristiti. Brzo sam se edukovala i našla razne aplikacije za animiranje dece, a sve u cilju da se likovno izraze.

Sve što sam radila sa učenicima objavljivala sam na Fejsbuku gde smo polako kreirali zajednicu koja nas je svakodnevno obasipala pozitivnim komentarima. Baš iz ovog razloga sam se našla „u trci” za nagradu Najbolji edukator Srbije za 2020. godinu. Ja zapravo nisam ni znala da sam prijavljena, pa sam se iznenadila kada su me kontaktirali ljudi iz udruženja „Živojin Mišić” i saopštili mi da sam izabrana za jednog od najboljih edukatora Srbije i to baš za online nastavu. Ovo me je pogotovo obradovalo, jer smatram da savremeni nastavnik i treba da prati dešavanja po svetu i da se stalno stručno usavršava – a onlajn nastava je nešto što će se definitivno zadržati.